Nesanica

Nesanica – bdenje nad sobom

Veruje se da to što ne možete da zaspite noću znači da ste budni u nečijem snu. Evolucija, s druge strane,  kaže da je san vrlo mlada tvorevina pa je u tome tajna njene nestabilnosti i lake narušivosti, dok  psihologija upozorava da je nesanica znak da osoba zbog nečeg osećajno strepi.

Svi oni koji po celu noć ne spavaju, koji se bude u toku noći ili se bude rano ujutru, ili im je san jako kratak, a onda tokom sledećeg dana budu umorni, apatični i u bolovima, znaju da je u pitanju vrlo mučan i iscrpljujuć problem. On se može javiti i samostalno, kao simptom, ali se češće javlja kao jedan od simptoma nekog složenijeg psihičkog procesa. Nesanica može biti deo i lakših i težih psihičkih poremećaja, ali od nje pate i psihički zdravi ljudi iz vrlo različitih razloga psihološke prirode.

U današnje užurbano vreme uzroci nesanice mogu biti: očekivanje nekog događaja, aktuelne brige, dnevni stresovi, neprijatna iskustva iz prethodnog ili prethodnih dana, osujećenja, pretnje, neuspesi, medicinski postupci, smrt u porodici i mnogi drugi stresovi. Neprijatna iskustva i sveže povrede preplavljuju osobu uzbuđenjem koje ona ne može da obradi i poveže pa oni ometaju njegov psihički aparat i onemogućavaju san.

Kada isključimo sve ove do sada spomenute uzroke, a i dalje ne možemo da spavamo, onda smo na tragu nekih dubljih procesa. Šta bi na to rekao Frojd? On kaže, a mi mu verujemo, da moraju postojati neki dublji i složeniji unutrašnji motivi nesvesne prirode, koji sežu mnogo dalje od prethodnog dana i koji nas drži u budnom stanju. To može biti strah da će san isprovocirati naše potisnute agresivne ili infantilne seksualne želje, ili pak strah od slabljenja snage Ega. Smatra se da su snovi kraljevski put u nesvesno. Ali mi nismo uvek spremni da vidimo taj put, te nam naša nesanica u tome pomaže.

Sa nesanicom je tesno povezana i depresija. Ukoliko ste pretraživali internet i literaturu, mogli ste na više mesta da pročitate da nesanica koja traje duže vreme izaziva depresiju. To zvuči logično, ali, s obzirom na to da su psihološke i neurofiziološke funkcije dvosmerna ulica, teško je reći da li depresija, i ostale psihičke tegobe, izazivaju ili su izazvane fiziološkim promenama.

Takođe, nesanica može biti motivisana i strahom od smrti na koju podseća spavanje ili strahom od gubitka kontrole. Da bi smo zaspali moramo da se prepustimo, da prestanemo da motrimo na dnevna zbivanja i da pristanemo na to da se nešto može desiti mimo nas dok mi spokojno spavamo.

Kada preumornim roditeljima nije jasno zašto njihovo dete neće da spava, kad već može i nikakve ga obaveze u tome ne spečavaju, a uz to mu se spava toliko da posrće u hodu, svim silama se bori da ostane budno, oni zapravo gube iz vida činjenicu da je san stanje bez kontrole, stanje slično smrti, stanje u kom napuštamo svoju poznatu sredinu i prepuštamo se tami, odlazimo od realnosti koja i sama po sebi u dečjem poimanju nije dovoljno učvršćena. Deca se plaše spavanja. Zato su rituali uspavljivanja važni, oni obezbeđuju sigurnost koja je svim živim bićima neophodna za san. Kad nema sigurnosti nema ni sna – što je neka životinja snažnija ona više sanja.

Nekim ljudima (i deci), međutim, dovoljno je nekoliko sati sna tokom 24 časa, i za to vreme njihov tropotrofni sistem obnovi biološke potrebe organizma koje su istrošene u budnom stanju, ne ostavljajući ih bez energije za naredni dan. Oni su obično ostatak dana i noći budni, orni i dobro raspoloženi. Ovo se teško može nazvati nesanicom mada neki psiholozi smatraju da je ovakvo ponašanje manična odbrana od prekida odnosa sa spoljim svetom i nazivaju je „vesela nesanica“.

Kreativna ljudska psiha osmislila je simptome pomoću kojih nas štiti, mada nam ne izgleda uvek tako, od nečega što još uvek nismo spremni da vidimo, osvestimo, ili sa čim još uvek nemamo drugi način da se borimo. U tom svetlu, smisleno je postaviti pitanja – kakav smisao moja nesanica ima za mene? Zašto sebe držim u budnom stanju? Zašto mi je važno da budem budan? Onda kada razumemo zbog čega smo budni, možemo da smislimo alternativu za nesanicu i da se sa problemom suočimo na neki drugačiji i kreativniji način te da pustimo san da nam dođe na oči.

Važno je istaći da kada je nesanica u pitanju, uvek se leči njen uzrok! Dakle, bilo da je u pitanju psihološki uzrok ili zdravstveni, jako je važno znati šta izaziva nesanicu kako bi tretman bio adekvatan. Neki lekovi, kao što su erbe della notte ili dormigard su lekovi na biljnoj bazi, mogu se dobiti bez recepta i nemaju kontraindikacije ukoliko se upotrebljavaju onako kako je predviđeno.

I na kraju, ako ne možete da spavate, nemojte se siliti. Ustanite i bavite se nekom laganom aktivnošću, ili završite neki manji posao o kom razmišljate. Setite se u čijem ste to snu budni, utom eto ga i san. Laka vam noć!

 

Marija Kulović

tekst objavljen na sajtu  http://stazenezele.rs/nesanica-bdenje-nad-sobom/  

O autorskim pravima

Svi tekstovi sa ovog sajta su autorski, ako želite da ih podelite sa čitaocima vašeg sajta ili portala, molimo vas da navedete izvor. Za saradnju i dodatne informacije, pišite namHvala vam na razumevanju!