Psihološka procena odraslih

Psihološka procena sastoji se od razgovora sa psihologom (intervju) i psiholoških testova. Psihološki testovi su osmišljeni i kreirani sa idejom da nam pomognu da na što pouzdaniji način izmerimo određene psihološke pojave. Njih može zadavati i tumačiti isključivo psiholog, jer to zahteva specifična znanja i obuku. Postoje pravila i standardi na osnovu kojih se oni zadaju i tumače.

Testovima se mere: inteligencija, sposobnosti (opšte i specifične), neke crte ličnosti i karaktera, sklonosti, veštine, postojanje nekog ozbiljnijeg mentalnog poremećaja. Neuropsihološkim testovima ispituje se procena moždanog oštećenje jer su psihološke funkcije povezane sa određenim moždanim strukturama. Projektivnim testovima nastojimo da dobijemo uvid u nesvesnu dinamiku i motive osobe.

Uz pomoć testova smo u mogućnosti da dobijemo više informacija za kratko vreme (u situacijama kada je to važno), a i nekim ljudima je teško da govore o sebi (razlozi su mnogobrojni – strah, nelagodnost, ograničeni intelektulani kapaciteti) pa im je lakše da neke stvari napišu ili nacrtaju.

Da li je moguće lagati na testovima ličnosti? Naravno da jeste. Ali, moguće je i biti “providan” u tome, i biti “uhvaćen”. To je zbog toga što na testovima ličnosti postoje kontrolne skale – skale davanja socijalno poželjnih odgovora, ili popularnije rečeno skale laži. Uputno je ove testove rešavati iskreno i samokritično, uzimajući u obzir ključne reči u pitanjima: uvek, nikad, često, po pravilu, načelno isl. U ovakvim pitanjima “uvek” znači – baš uvek, “nikad” znači – baš nikad.

Psihološko testiranje može se obaviti na zahtev psihijatra (u svrhu kliničke procene), neurologa (kod utvrđivanja stepena moždanog oštećenja – neuropsihološko testiranje), suda (u određenim postupcima, npr. kod razvoda braka), poslodavca (profesionalna selekcija) ili samog klijenta (profesionalna orijentacija).

Prilikom profesionalne orijentacije testovi će nam pomoći u odabiru budućeg zanimanja koje će biti u skladu sa intelektualnim sposobnostima, osobinama ličnosti i profesionalnim interesovanjima osobe koje se testira.

Testiranje u svrhu profesionalne selekcije primenjujemo na zahtev poslodavca koji želi da zaposli najbolje kandidate koji su po svojim sposobnostima, osobinama ličnosti i radnim vrednostima najprikladniji za to radno mesto.

S obzirom na to da testiranje iziskuje koncentraciju i određeni intelektualni napor, na testiranje pokušajte doći odmorni i naspavani. Tablete za smirenje i različiti anksiolitici ne smeju se uzimati na svoju ruku. Iako ovi lekovi smanjuju anksioznost oni mogu usporavati procese razmišljanja i rešavanja problema. Alkohol takođe usporava bistrinu, daje lažan osećaj sigurnosti i privremeno koči urednu funkciju malog mozga. Situacija je jasna – na testiranje se ne dolazi u alkoholisanom stanju!